NP Paklenica

Proglašenje Paklenice Nacionalnim parkom :

NP Paklenica je po proglašenju drugi Nacionalni park u Hrvatskoj (19.listopada.1949),a tek nekoliko mjeseci nakon njegaNacionalni park plitvička jezera.Iako je Paklenica prvi put bila proglašena Nacionalnim parkom 1929.god , ali zakonom kojeg je trebalo revidirati (popravljati) svake godine a to se nije činilo.

Kako je NP dobio ime? :

Ime Paklenica najvjrovatnije potjče od smole crnog bora , tzv. " pakline " , koju je lokalno stanovništvo koristilo u narodnoj medicini, za zacjelivanje rana, za tim kao luč - za osvjetljenje te za premazivanje drvenih brodova.

O Parku :

Nacionalni park Paklenica prostire se na primorskoj padini južnog Velebita, iznad naselja Marasovići, do zone najviših planinskih vrhova (Vaganski vrh, Babin vrh, Sveto brdo).Obuhvaća područje bujičinih tokova Velike i Male  Paklenice, te širi okolni prostor.Na poprilično malom području susreće se iznimno bogastvo geomorfoloških (geomorfologija - znanost o reljefu) pojava i oblika, raznolik biljni i životinjski svijet , atrktivni (privlačni) krajolici i netaknuta priroda.

Biljni i životinjski svijet:


Glavni fenomeni NP Paklenice su geomorfološke osobitosti parka i šume. Na južnom dijelu Velebita gdje gotovo nema šume razvija se izrazito bogatstvo šumskih zajednica, a posebno mjesto zauzimaju šume crnog bora (Pakline). To je stanište i male endemske biljčice koja se zove pjeskarica i drugih biljnih i životinjskih rariteta,prepun krških oblika. Pjeskarica (Arenaria orbicularis) je velebitski stenoendem, te raste samo u klancima Velike i Male Paklenice i nigdje drugdje na svijetu.

                                                         Endemska biljka- PJESKARICA

Leptiri :

Raznolika staništa na prostoru Paklenice kao i visinska raslojenost, pružaju dom raznolikoj fauni. O beskralježnicima u na ovom parku ima jako malo podataka. Većina poznatih vrsta koje su privlaćne za posjetitelje su leptiri. Iako je fauna dnevnih leptira istraživana,noćni leptirovi su gotovo nepoznati.

Među njima se najlakše uočava najveća vrsta leptira u hrvatskoj fauni – veliko noćno paunče.Od dnevnih leptira, a zabilježene su 84 vrste na području Parka, najbrojniji su predstavnici porodice plavaca. Najveći danji leptiri su prugasto jedarce i lastin rep .Visokoplaninske livade nastanjuje i jedan od najljepših hrvatskih leptira, apolon .

                                                                                                                                                                                                 

 

U skupini vodozemaca i gmazova zabilježena je 31 vrsta. Među zmijama je zabilježeno 11 vrsta. Najčešće se u Parku mogu vidjeti neotrovnice šara poljarica , pjegava crvenkrpica , bjelica . Poskok  i vrlo rijetki planinski žutokrug  jedine su otrovnice na ovom području.